Svjetionik Sušac

SVJETIONIK NA PUČINSKOM OTOKU NA KRAJU SVIJETA

Koliko vam je poznat film Lordana Zafranovića - Ujed anđela? Najveći dio te filmske priče koja govori o životu svjetioničara i njegove supruge, snimljena je upravo na Sušcu.

Otok Sušac, izvan plovnih koridora, zapadno od Lastova i jugozapadno od Korčule, pravi je pučinski otok. Promatran iz daljine zavarava optičkom varkom - izgleda kao da se sastoji od dva otoka. Često su u povijesti pomorci okretali svoj brod s kursa plovidbe uvjereni da su pogriješili smjer. Ta optička varka rezultat je relativno niskog kopnenog hrbata koji spaja južni dio otoka i viši sjeverni dio otoka, sa 239 metara visokim vrhom Sušac.

Ribom bogato okolno more oduvijek je kao magnet privlačilo i ribare i velike morske grabežljivice. Sušac je usprkos svojoj veličini nenaseljen otok, naravno, ako izuzmemo svjetioničare profesionalce koji danas na njemu borave bez porodica i izmjenjuju se svakih mjesec dana.

Svjetionik Sušac izgrađen je 1879. godine (sagraditi ga je dao car Franjo Josip). Od obale otoka Hvara udaljen je 23 nautičke milje, a od Lastova 13 nautičkih milja. Otok je ukupne površine šest četvornih kilometara. S južne strane izuzetno je strm, litice se obrušavaju u duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do tridesetak metara dubine.

Na Sušcu se stječe osjećaj da se nalazi na kraju svijeta. Taj osjećaj je čak i izraženiji nego na Palagruži s koje se vidi talijanska obala.

Strme litice južnog dijela otoka na kome se nalazi svjetionik, odvaljene kamene gromade sa zapadne strane Sušca i plitke uvučene uvale na jugoistočnom dijelu otoka, pokazuju sasvim različita lica ovog pučinskog otoka.

Sušac ima još jednu specifičnost u klisurama sjeverne obale. Tamo je priroda formirala morsko jezerce, u koje se može doći iz mora ronjenjem kroz pećinu na petnaestak metara dubine. U ovome poluzatvorenome krateru snimljene su također neke scene iz već spomenutog filma Lordana Zafranovića.

Sušac ima i svoju tužnu priču, vezana je za pokušaj ostvarenja dubinskog rekorda u zaronu na kisik. Sredinom sedamdesetih godina trojica obučenih vojnih ronilaca zaronili su niz liticu pod svjetionikom, u uvali Triščavac. Jedan od njih prekinuo je zaron i vratio se na površinu. Druga dvojica nisu izronila, a tijela im nikada nisu pronađena.

Neven Šerić: "Kamena svjetla" (priče i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgrađeni i o njihovom podmorju)

Za EX FILMOFILE  Anamnesis